Pošaljite preporuku

 
Home > Srbija > Privatni korisnici > Inspiracija > Dnevna svetlost

Dnevna svetlost u vašem domu


Dnevna svetlost

Dnevna svetlost nam je potrebna za regulisanje biološkog časovnika, kome je, pak, potrebna svetlost da bismo se osećali sveže i odmorno ujutru i umorno uveče. I tokom dana dnevna svetlost utiče na naše stanje i raspoloženje. Dnevna svetlost utiče i na našu produktivnost. Jedno švedsko istraživanje pokazalo je da učenici i studenti u učionicama bez prozora imaju mnogo više problema sa koncentracijom i saradnjom od onih koji borave u učionicama koje su dobro osvetljene dnevnom svetlošću.
Unutrašnja dnevna svetlost predstavlja kombinaciju sunčeve svetlosti, svetlosti neba i reflektovane dnevne svetlosti.

Sunčeva svetlost

  • je deo dnevne svetlosti koja zrači direktno sa sunca i sjaji kroz prozore.
  • daje karakter prostoriji pomoću jakih efekata svetlosti i senke.
      • ulazi dublje u dom naročito u proleće i jesen kada je sunce nisko na nebu.
      • je takođe svetlost koja može biti toliko jaka da je potrebno zasenjivanje.

      Svetlost neba

      • je deo dnevne svetlosti  koji atmosfera raspršuje i ponovo usmerava. Javlja se u kombinaciji sa sunčevom svetlošću ili samostalno (npr. po oblačnom vremenu).
      • pruža blago i jednako svetlo prostoriji, ali se efekat umanjuje sa udaljenošću od prozora. Jedno jednostavno pravilo kaže da biste trebali da vidite nebo iz onih delova prostorije gde vam inače treba puno svetlosti.

      Reflektovana dnevna svetlost

      • ili prizemna svetlost je ona svetlost koju reflektuju spoljašnje površine - okolne zgrade, stabla, travnjaci, terase, naravno, oslabljena .
      • u unutrašnjosti prostora, svetlost reflektuju različite površine kao što su podovi i plafoni. Zapamtite da tamni okviri prozora, tamni podovi, plafoni i zidovi absorbuju ili "kradu" veliku količinu reflektujuće dnevne svetlosti od prostorije.

      Tama i depresija

      • Što je tamnije godišnje doba, to je našem organizmu potrebno više svetlosti. Kada nema dovoljno svetlosti, smanjuje se proizvodnja hormona seratonina a povećava se proizvodnja hormona sna melatonina u mozgu. Drugim rečina, tokom tamnih zimskih dana naša tela se osećaju kao da smo već na putu u krevet. 

      Neki ljudi su u toj meri osetljivi na nedostatak svetlosti da pate od zimske depresije. Ipak, i za to postoji lek: istraživanja sprovedena u psihijatrijskoj bolnici u Hilerodu, u Danskoj, pokazala su da dovoljno dnevne svetlosti sprečava zimsku depresiju.